Sve vezano uz data svijet visoko je na popisu poželjnih „zanimanja budućnosti”. Stoga ne čudi da se mnogi developeri sve češće odlučuju baviti data projektima i tehnologijama. Zahvaljujući sve više povezanim i integriranim sustavima, posao data inženjera i developera sve se više isprepliće. Sve o povezanosti data i dev svijeta ispričao je Adrian Bijelić, CROZ-ov developer na data projektima. Ili data inženjer na developerskim projektima.
Ispričaj nam malo svoju poslovnu priču. Što te zainteresiralo u data inženjerstvu? Je li te prvo zanimao development pa tek onda data inženjerstvo ili si se oduvijek htio baviti data inženjerstvom?
Svoje prvo radno iskustvo stekao sam na CROZ-ovom Ljetnom akceleratoru u na poziciji developera. Tad mi je samo bilo bitno da steknem nekakvo konkretno i praktično iskustvo, nisam previše razmišljao o tome da se želim baviti data inženjerstvom. Nakon prakse odlučio sam se posvetiti fakultetu i, kako sam primijetio da je data područje postalo sve bitnije u IT-u, upisao sam izborne predmete koji se bave data inženjerstvom. Onda sam se ponovno javio CROZ-u jer sam se svakako htio vratiti raditi kao developer, a oni su me pitali bi li se htio iskušati na nekom data projektu jer su vidjeli da me to zanima i da se želim razvijati u tom području.
Kako je izgledao taj data-dev početak? Jesi li se lako snašao na data projektima?
Zapravo nisam odmah počeo raditi na projektu, već sam prolazio kroz tečajeve kako bih naučio raditi u data inženjerskim tehnologijama. Radio sam na svojoj aplikaciji u kojoj sam iz relacijske baze prebacivao podatke u data bazu. Tijekom cijelog tog svog mini-projekta imao sam dva mentora, jednog iz CROZ-ovog data tima, a drugog koji je senior Java developer pa su mi i oni pomagali. To mi je pomoglo da shvatim na koji su način povezani development i data inženjerstvo.
Misliš li da bi se neki developer mogao uhodati u data projekte bez iskustva koje si ti stekao na tom projektu?
Ovisi o projektu, ali generalno smatram da ne, bar ne tako lako. Svakako bi prije toga trebali naučiti alate koji se koriste u data inženjerstvu. Neki od tih alata su teži za svladati, neki jednostavniji, ali treba ih svladati kako bi se moglo raditi na data projektima. No, važno je reći da je data inženjerstvo jako široko područje. Ako se radi o pisanju koda, kreiranju skripti u Pythonu i slično, puno je lakše ubaciti se u projekt, nego ako se radi o, primjerice, vizualizaciji podataka za koju se koriste alati koji su developerima većinom nepoznati.
Kako u praksi izgleda suradnja između data inženjera i developera na nekom projektu?
Radi se o idealnoj kombinaciji. Recimo, na projektu data transformacije na kojem sad radimo za jednu banku imamo četiri data inženjera i dvoje developera i stvari teku dosta glatko. Data inženjeri detektiraju određene događaje, loadaju podatke i brinu o konzistentnom stanju aplikacije kako bi podaci uvijek bili dostupni. Developeri se bave obradom događaja i pisanjem koda. Taj bi projekt bio puno zahtjevniji da na njemu rade samo developeri, a ovako međusobno nadopunjujemo znanja i iskustva.
Dakle, data inženjerstvo i programiranje, odnosno rola data inženjera i rola developera sve se više isprepliću. Hoće li jednog dana svi developeri morati znati nešto o data inženjerstvu?
Ja sam uvjeren da da. Zato sam i slušao te predmete na fakultetu, zato sam se i odlučio više baviti data projektima. Mislim da je stvarno očito da je data područje budućnost. Računarstvo je disciplina koja se stalno širi i produbljuje pa u tom smislu data i dev neće postati jedno te ista stvar, ali mislim da će se ta dva područja sve više ispreplitati. Vrijeme monolitnih aplikacija prolazi, sustavi su integrirani i sve to približava data i dev role.
Članak je originalno napisan za portal debug.hr u sklopu developerske konferencije .debug, čiji smo partner bili 2021. godine.